Neandertalci

Prije 125 tisuća godina u vrijeme zadnjeg velikog interglacijala u polušpilji Hušnjakovo živjeli su krapinski neandertalci. Svakodnevna borba za opstanak pretvorila je neandertalce u iskusne lovce koji su pronalazili bogata lovišta na prostoru današnjeg Hrvatskog zagorja, a vjerojatno i šire. Doline rijeka, travnjaci i prigorja postali su lovne staze tih pretpovijesnih nomada koji su tragali za lovnim plijenom, hranom i skloništem …

  • VATRA

    Prije 125 tisuća godina u vrijeme zadnjeg velikog interglacijala na ovim prostorima živjeli su krapinski neandertalci. Većina paleolitskih staništa vezana je uz špiljske komplekse, koji su u to vrijeme bili najpogodnija boravišta neandertalaca. Najveće svjetsko nalazište neandertalaca u polušpilji Hušnjakovo u Krapini, udaljeno je svega oko 8 km zapadno od ove staze, a dvadesetak km istočno od ovog mjesta nalazi se još jedno veliko nalazište neandertalaca u špilji Vindija. Stoga su ti drevni lovci i nomadi zasigurno prolazili i lovili ovim krajevima, možda upravo ovom stazom na kojoj sad stojimo. Neandertalski čovjek iskoristio je sve raspoložive prirodne mogućnosti: sigurnost špilje, blizinu vode i šume, te bogata lovišta u okolici svog krapinskog staništa.

  • ŠPILJA

    U naslagama špilje Hušnjakovo u Krapini pronađeni su i slojevi pepela, što nam ukazuje da su neandertalci poznavali vatru i koristili se njome za pripremu hrane, za zagrijavanje i osvjetljenje špiljskog prostora, te za obranu i zaplašivanje životinja prilikom lova. Nalazi pepela i spaljenih kostiju svakako predstavljaju uvjerljiv dokaz o kontroliranoj upotrebi vatre tijekom dužeg perioda. Vatrom se zasigurno koristio i na lovnim pohodima izvan špilje.

  • ORUĐA

    Krapinski neandertalac poznavao je izradu primitivnog oruđa kojim se služio u svakodnevnom životu. Kamene alatke su uglavnom jednostavne u obliku strugala, držača ili šiljaka oštrih bridova, a izrađivane su većinom od potočnih valutica koje je nalazio u okolici špilje Hušnjakovo ili uz okolne lovne staze. Zanimljivo je da je većina krapinskih artefakata izrađena od tufova čije je primarno nalazište upravo kod Donjeg Jesenja. Ovu vrstu kamena možete i danas naći na ovoj stazi.

  • LOV

    Svakodnevna borba za opstanak pretvorila je neandertalce u iskusne lovce koji su pronalazili bogata lovišta na prostoru današnjeg Hrvatskog zagorja, a vjerojatno i šire. Doline rijeka, travnjaci i prigorja postali su lovne staze tih pretpovijesnih nomada koji su tragali za lovnim plijenom, hranom i skloništem. Stoga je lov bio jedna od osnovnih odrednica njihova života, odnosno glavni izvor prehrane.

  • PREHRANA

    Neandertalac je iskorištavao sve blagodati prirode. Jedan od njegovih osnovnih životnih zadataka bio je pronalazak hrane. Njegova prehrana bila je biljnog i životinjskog porijekla, a pronađeni fosilni ostaci ukazuju nam na brojne životinje koje su živjele u razdoblju pleistocena. To su: špiljski medvjed, golemi jelen, toplodobni nosorog, obični jelen, los, bizon, divlje govedo, vepar, špiljski vuk i druge životinje. Za pretpostaviti je da je te životinje lovio i na ovom terenu uz bogate pašnjake, doline i prigorja. Zamislite kako je to bilo kad su nosorozi prolazili ovom dolinom uz potok.